Kako se poslužuju predjela

POSLUŽIVANJE HLADNIH PREDJELA
-domaći savjeti iz tradicionalne kuharice Bakine kuhinje-

Buffet-stol – stabilan ili na kotačima, veći ili manji, postavlja se u blagavaonici blizu ulaznih vrata ili na najuočljivijem mjestu u noj, s kojega se gosti poslužuju sami ili uz pomoć kuhara ili konobara Kolica s hladnim predjelima – na njima se nalazi desetak hladnih predjela koja se nude gostima za njihovim stolom, s mogućnošću da se jela vide i kušaju. Izložbeni stol u blagavaonici – na kojem se nalaze najinteresantnije namirnice za pripremanje različitih jela (pršut, kulen, losos, kavijar, guščja jetra, razna vina i sl.) da bi gost lakše odabrao i naručio jelo. Mogu se poslužiti na različite načine: bečki, francuski I, engleski I, II i ruski. Predjela u a la carte restauracijama daju se u količini 120-150 g U a la carte restauracijama hladna predjela se poslužuju na velikom tanjuru da bi gost imao osjećaj bogatog predjela, a i jelo izgleda ljepše složeno nego na manjem tanjuru. Uz veliki tanjur ide i veliki pribor. Predjela u pansionskim restauranima su upola manja. Isto predjelo poslužuje se na desertnom tanjuru uz desertni pribor.

Posluživanje špageta

SAVJETI ZA POSLUŽIVANJE ŠPAGETA
-domaći savjeti iz tradicionalne kuharice Bakine kuhinje-

Kuhar/ica iz kuhinje donosi zagrijane špagete u porculanskoj ili metalnoj zdjeli, uzima sa sobom zagrijani, duboki tanjur i sve odnosi gostu.„ Zdjelu sa špagetima odlaže na pomoćni stol ili poslužna kolica kraj stola gosta.„ U desnu ruku uzima žlicu, a u lijevu vilicu, pomoću njih zagrabi špagete iz sredine zdjele koje diže iznad zdjele sve dok se i zadnja špageta ne izvuče iz mase te se špagete spuštaju u duboki tanjur.„ Postupak se ponavlja dok se u tanjuru ne nađe potrebna količina jela koja se prelije predviđenim umakom ili rasopljenim maslacem i posipa ribanim sirom.„
Ako je jela ostalo, zdjela se stavlja na grijač i poklopi i čeka do slijedećeg posluživanja.„ Na isti način se poslužuju i lazanje.„ Ribani sir se polužuje gostima u staklenoj ili porculanskoj zdjelici sa žličicom koja ostaje na stolu dok gost ne završi sa jelom.„ Pribor za jelo za špagete sastoji se od vilice s desne i žlice s lijeve strane tanjura.

Bakina hladna predjela

Hladna predjela se služe umjesto juhe ili prije juhe. Ona ne smiju biti zasitna nego lagana. Predjela mogu biti različita, od šunke i suhih kobasica, slanina i panceta pa do slanih toplih varenika, itd....

   Hladna predjela se moraju servirati ukusno i lijepo jer ona ne zadovoljavaju samo apetit nego i dojam. Većina predjela može se poslužiti i samostalno za užinu ili večeru.

   Karakteristika hladnih predjela je što se uglavnom ne moraju pripremati kuhanjem ili pečenjem pa nam ostaje više vremena za glavno jelo.

Hladna predjela su tzv. mala jela s kojim najčešće počinje jelovnik Glavna im je funkcija aktiviranje probavnog sustava tj. da svojim izgledom, okusom i kvalitetom

povećavaju tek. Ako su brzo prigotovljena i poslužena zabavit će gosta i skratiti mu vrijeme dok čeka naručeno jelo.

Stručno pripravljena predjela trebaju biti:

• Nezasitna, lagana, ukusno pripremljena 
• Nikada ljuto začinjena
• Ukusno poslužena i decentno ukrašena
• Raznolikog okusa i harmoničnih boja
• Prezentirana i poslužena uvijek dobro ohlađena
• Da bi privukli goste mnogi ugostiteljski objekti izlažu hladna predjela u blagovaonici

Nekoliko je načina posluživanja hladnih predjela:

• Buffet-stol – stabilan ili na kotačima, veći ili manji, postavlja se u blagavaonici blizu ulaznih vrata ili na najuočljivijem mjestu u noj, s kojega se gosti poslužuju sami ili uz pomoć kuhara ili konobara
• Kolica s hladnim predjelima – na njima se nalazi desetak hladnih predjela koja se nude gostima za njihovim stolom, s mogućnošću da se jela vide i kušaju
• Izložbeni stol u blagavaonici – na kojem se nalaze najinteresantnije namirnice za pripremanje različitih jela (pršut, kulen, losos, kavijar, guščja jetra, razna vina i sl.) da bi gost lakše odabrao i naručio jelo.

Hladna predjela

Predjela se služe umjesto juhe ili prije juhe. Ona ne smiju biti zasitna nego lagana.
Predjela mogu biti različita, od šunke i suhih kobasica, slanina i panceta pa do slanih toplih varenika, itd....
Predjela se moraju servirati ukusno i lijepo jer ona ne zadovoljavaju samo apetit nego i dojam. Većina predjela može se poslužiti i samostalno za užinu ili večeru. Karakteristika hladnih predjela je što se uglavnom ne moraju pripremati kuhanjem ili pečenjem pa nam ostaje više vremena za glavno jelo.